CategoriesNovosti,  Sadržaji

Samoborska kremšnita

Jaja, mlijeko, vrhnje za šlag, malo brašna i malo šećera – to je sve što samoborski slastičari trebaju pripremiti za ukusnu poslasticu za koju se čeka u redovima.

To je jedan od najpopularnijih deserta u cijeloj Hrvatskoj, a ima čak i svoju pjesmu. Izabran kao „najbolje jelo u Samoboru” po mišljenju TasteAtlasa. Kako se zove kolač koji je osvojio srca mnogih?

Samoborska kremšnita radi se od dva sloja lisnatog tijesta s kremom između. Na vrhu se tradicionalno ukrašava šećerom u prahu. Servira se topla i hladna, ali je uvijek narezana na karakteristične kocke koje podsjećaju na druge vrste kremastih pita, kao što su poljska kremówka ili rumunjski kremșnit. Razlika između njih i samoborske delicije je način njihove pripreme.

Povijest samoborske kremšnite započela je početkom prošlog stoljeća. Zatim je Đuro Lukačić, koji je tehnike pripreme slastica učio u Zagrebu, stigao u Samobor. On je došao s idejom o desertu koji sada možemo pronaći u svakoj slastičarnici u gradu. 

Odlukom Ministarstva kulture od 18. siječnja 2021. tradicionalna samoborska kremšnita je dobila status nematerijalnog kulturnog dobra te će biti u Registru zaštićenih Kulturnih dobara Republike Hrvatske. To potvrđuje koliki je utjecaj ove male slastice na prepoznatljivost Samobora.

Kada posjećujete naš grad, morate zakoračiti u barem jednu od brojnih slastičarnica. Možete sjesti uz svoju kremšnitu i šalicu kave za stolom s pogledom na glavni trg i jednostavno uživati u vremenu u Samoboru, koje na taj način sporije leti.

 

Autor: Aleksandra Szpakowska

CategoriesNovosti,  Sadržaji

Samobor: grad gastronomije i obrta

bogata gastro tradicija
Samoborska salama; izvor: Samoborska salamijada

Samobor je i grad bogate gurmanske tradicije, a svojom bogatom i raznolikom ponudom privlači ljubitelje hrane iz raznih dijelova svijeta. Rijetki su turisti i posjetitelji koji iz Samobora odu a da ne probaju domaće specijalitete i probaju poznatu samobosku kremšnitu. Uživajte u jelu!

grad obrta i obrtnika
Izvor: Medičarna Oslaković

Samobor je oduvijek bio poznat po bogatoj obrtničkoj tradiciji. Zahvaljujući brojnim obiteljskim obrtima, mnogi proizvodi tradicijskih majstora poput trajnih keksa licitara, medica i medenjaka te ručno brušenog kristala mogu se pronaći u suvremenim domovima. Radnje rukotvorina čekaju da ih posjetite.

Doći u Samobor, a ne naići na rukotvorinu, suvenir ili sklopiti posao prava je umjetnost. Građani Samobora od davnina su poznati kao vrsni, vrijedni majstori koji rade pošteno i kvalitetno.

Vjeruje se da je već u 16. stoljeću grad imao dobro uhodan cehovski sustav, a broj obrtnika je oduvijek bio značajan: 1754. bilo je ukupno 148 obrtnika u 28 različitih zanimanja, au 19. stoljeću gotovo svaki treći mještanin je bio obrtnik. No, značajno je napomenuti da su se mještani bavili i poljoprivredom što je vidljivo iz načina organizacije starih kuća – zanati s prednje strane i vrt u stražnjem dijelu sa domaćim životinjama.

Mlinari, kožari, šeširari, čizmari, staklari, bravari, kovači, licitari, proizvođači kristala; s vremenom su neka od tih zanimanja nestala, ali neka su itekako živa u Samoboru gdje se u malim obiteljskim pogonima izrađuju brojni proizvodi; staklo, keramika, kristal, licitari, svijeće, ručno oslikani suveniri, metalne ograde, drvena vrata, kozmetika, gastronomski paketi s domaćim specijalitetima. Dovoljno je prošetati gradom i sve je dostupno. Ili još bolje; sjesti u samoborski restoran, natočiti čašu domaćeg vina ili bermeta.

Samoborski bermet
Samobor bermet; photo credit: Bermet Fabek

Samoborski bermet stoljećima je vezan uz Samobor. Bermet kao profinjeni aperitiv neizostavan je kao početak večere ili kao opuštajuće piće u dobrom društvu, a iako su sastojci više-manje poznati, način pripreme specifičan je za svaku obitelj koja ga proizvodi, pa se samoborski bermet razlikuje po gorčini ili slatkoći. Pravi se od crnog vina i biranih sastojaka voća i ljekovitog bilja.

Početkom 20. stoljeća bermet je bio uobičajen dio domaće proizvodnje alkoholnih pića. O bermetu je pisao Milan Lang u poznatoj etnografskoj monografiji Samobora. U Langovom receptu grožđu se dodaju rogač, suhe smokve, kandirani šećer, muškatni oraščić i drugi začini (Lang ne navodi koji točno, ali napominje da vas lako može zaboljeti glava).

U literaturi se nudi nekoliko različitih recepata za bermet, što je uvijek pokazatelj popularnosti pića, pa je vjerojatno da je gotovo svaka obitelj (koja je držala do sebe) imala svoju verziju bermeta. U nekim se receptima, primjerice, spominju grožđice, dunje, limuni, naranče, cimet ili čak narezani hren, a svima je zajednički gorki pelin i kandirani šećer. Uostalom, gorčinu je uvijek lakše podnijeti uz malo slatkoće. (izvor: Iće i piće, srpanj 2016.)

Recepti za pravljenje bermeta datiraju još od početka 19. stoljeća, a takva proizvodnja se njeguje i danas. Nekad se koristio kao lijek, a danas je nezaobilazan aperitiv na gastronomskoj sceni koji se može kušati u lokalima grada Samobora, ali i cijele Hrvatske.

Samoborska kremšnita

Zaslužuje poseban članak – stiže uskoro!

Reference:

CategoriesNovosti,  Sadržaji

Samobor – na ulazu u romantičnu dolinu potoka Gradna

Slikoviti grad s francuskim štihom

 

Samobor (Izvor: Davor Đopar/Samobor.hr/Press)

Samobor, srednjovjekovni gradić barokne arhitekture koji se smjestio na istočnim obroncima Samoborskog gorja na ulazu u romantičnu dolinu potoka Gradne. Udaljen svega dvadesetak kilometara od Zagreba, glavnog grada Hrvatske.

Samobor s okolicom najstarije je i najatraktivnije izletište Zagrepčana, planinara, izletnika i turista iz cijele Hrvatske i inozemstva. Ovaj pitoreskni gradić francuskog štiha očarat će vas svojom arhitekturom, opustiti ležernom atmosferom, osvojiti okusima i bojama… i namamiti da se ponovno vratite.

ilirska povijest

 

Područje je bilo naseljeno od davnina. Najstariji pronađeni artefakti potječu iz kamenog doba – kamena sjekira, čekić i nož. Mnogo su bogatiji ostaci iz brončanog, željeznog doba i iz doba rimske vladavine. Ove krajeve naseljavalo je ilirsko pleme Japoda. Brojna su arheološka nalazišta u Žumberačkom gorju, u blizini sela Budinjak, Bratelji i Gornja Vas.

povelja bele četvrtog

 

Najstariji pisani dokaz o Samoboru je Povelja Bele IV., hrvatsko-ugarskog kralja. Tom je ispravom, nakon rata s Tatarima, kralj priznao privilegije koje je Samoborcima dvije godine ranije dao nadvojvoda Koloman. Mjesto Samobor je tako uzdignuto u status “slobodnog kraljevskog poveljenog trgovišta”, s pravom biranja svećenika, izbora suca i suđenja uključujući “pravo mača” (ius gladii), npr. smrtna kazna. Samobor nije imao drugih gospodara osim svojih građana, a porez je plaćao samo kralju.

samoborski stari grad
Photo credits: Zagreb County Tourist Board

Samoborski Stari grad je ruševni dvorac na vrhu brda Tepec u Samoboru. Ako ste u gradu, ne smijete ga zaobići. Nalazi se na samo 10 minuta hoda od centra grada. Još uvijek su vidljivi ostaci starog dvorskog opkopa, masivni ulaz i veći dio zidova.

Kaštel je sagrađen na brežuljku iznad raskrižja tada važnih putova u sjeverozapadnom kutu savske doline, iznad srednjovjekovnog trgovišta Samobor. Dvorac su podigle pristaše češkog kralja Ottokara II Češkog između 1260. i 1264. godine, koji je tada bio u ratu s ugarskim kraljem Stjepanom V. Hrvatsko-ugarske snage pod zapovjedništvom kneza Okićkog ubrzo su ponovno zauzele dvorac, za što su dobili grad Samobor, kao i povlasticu ubiranja mjesnih poreza.

Utvrda je prvobitno bila kamena utvrda izgrađena na čvrstoj stijeni – nepravilnog i razvedenog tlocrta, koja se sastoji od tri dijela, od kojih središnja jezgra predstavlja najstariji dio kaštela. U jugoistočnom dijelu jezgre nalazila se visoka stražarnica (danas ruševina), koja je jedini preostali izvorni dio dvorca. Odmah do stražarnice nalazi se polukružna kula s malom gotičkom kapelicom svete Ane za koju se procjenjuje da je sagrađena u trećem desetljeću 16. stoljeća.

Danas je Samoborski dvorac samo slikovita ruševina iznad potoka Vugrinščaka u središtu Samobora. Iako postoji projekt obnove dvorca, dosad su obnovljeni samo zidovi kapele. U njegovoj obnovi korišteno je kamenje porušenih dijelova dvorca, cement i gašeno vapno.

kako doći do samobora?
Photo credi: TZG Samobor / Vladimir Bogovčić

Najbolja opcija za dolazak do Samobora iz Zagreba je automobilom, za što je potrebno oko 25 minuta. Druga najbolja opcija je autobus, a putovanje traje oko 40 minuta.
Moguće je doći i Uberom ili Taxijem, no ta je opcija nešto skuplja, oko 160 kuna (20 eura).

Samobor je okružen Parkom prirode Žumberak; Samoborsko gorje nudi brojne atrakcije, opuštanje u netaknutoj prirodi, šetnje, slapove, te niz aktivnosti od planinarenja i biciklizma do paraglidinga.

Bilo da ciljate na lagano planinarenje s minimalnim usponom i nekoliko prepreka ili na teže planinarenje, od kojih neka mogu biti izvan staze, Samobor ima sve. Provjerite sljedeću poveznicu za najbolje planinarske rute:

https://www.samobor.hr/en/visit/hiking-i4

Reference:
https://en.wikipedia.org/wiki/Samobor_Castle
https://buja.tripod.com/history.html
https://www.europeanbestdestinations.com/destinations/samobor/

hrCroatian