bogata gastro tradicija
Samobor je i grad bogate gurmanske tradicije, a svojom bogatom i raznolikom ponudom privlači ljubitelje hrane iz raznih dijelova svijeta. Rijetki su turisti i posjetitelji koji iz Samobora odu a da ne probaju domaće specijalitete i probaju poznatu samobosku kremšnitu. Uživajte u jelu!
grad obrta i obrtnika
Samobor je oduvijek bio poznat po bogatoj obrtničkoj tradiciji. Zahvaljujući brojnim obiteljskim obrtima, mnogi proizvodi tradicijskih majstora poput trajnih keksa licitara, medica i medenjaka te ručno brušenog kristala mogu se pronaći u suvremenim domovima. Radnje rukotvorina čekaju da ih posjetite.
Doći u Samobor, a ne naići na rukotvorinu, suvenir ili sklopiti posao prava je umjetnost. Građani Samobora od davnina su poznati kao vrsni, vrijedni majstori koji rade pošteno i kvalitetno.
Vjeruje se da je već u 16. stoljeću grad imao dobro uhodan cehovski sustav, a broj obrtnika je oduvijek bio značajan: 1754. bilo je ukupno 148 obrtnika u 28 različitih zanimanja, au 19. stoljeću gotovo svaki treći mještanin je bio obrtnik. No, značajno je napomenuti da su se mještani bavili i poljoprivredom što je vidljivo iz načina organizacije starih kuća – zanati s prednje strane i vrt u stražnjem dijelu sa domaćim životinjama.
Mlinari, kožari, šeširari, čizmari, staklari, bravari, kovači, licitari, proizvođači kristala; s vremenom su neka od tih zanimanja nestala, ali neka su itekako živa u Samoboru gdje se u malim obiteljskim pogonima izrađuju brojni proizvodi; staklo, keramika, kristal, licitari, svijeće, ručno oslikani suveniri, metalne ograde, drvena vrata, kozmetika, gastronomski paketi s domaćim specijalitetima. Dovoljno je prošetati gradom i sve je dostupno. Ili još bolje; sjesti u samoborski restoran, natočiti čašu domaćeg vina ili bermeta.
Samoborski bermet
Samoborski bermet stoljećima je vezan uz Samobor. Bermet kao profinjeni aperitiv neizostavan je kao početak večere ili kao opuštajuće piće u dobrom društvu, a iako su sastojci više-manje poznati, način pripreme specifičan je za svaku obitelj koja ga proizvodi, pa se samoborski bermet razlikuje po gorčini ili slatkoći. Pravi se od crnog vina i biranih sastojaka voća i ljekovitog bilja.
Početkom 20. stoljeća bermet je bio uobičajen dio domaće proizvodnje alkoholnih pića. O bermetu je pisao Milan Lang u poznatoj etnografskoj monografiji Samobora. U Langovom receptu grožđu se dodaju rogač, suhe smokve, kandirani šećer, muškatni oraščić i drugi začini (Lang ne navodi koji točno, ali napominje da vas lako može zaboljeti glava).
U literaturi se nudi nekoliko različitih recepata za bermet, što je uvijek pokazatelj popularnosti pića, pa je vjerojatno da je gotovo svaka obitelj (koja je držala do sebe) imala svoju verziju bermeta. U nekim se receptima, primjerice, spominju grožđice, dunje, limuni, naranče, cimet ili čak narezani hren, a svima je zajednički gorki pelin i kandirani šećer. Uostalom, gorčinu je uvijek lakše podnijeti uz malo slatkoće. (izvor: Iće i piće, srpanj 2016.)
Recepti za pravljenje bermeta datiraju još od početka 19. stoljeća, a takva proizvodnja se njeguje i danas. Nekad se koristio kao lijek, a danas je nezaobilazan aperitiv na gastronomskoj sceni koji se može kušati u lokalima grada Samobora, ali i cijele Hrvatske.
Samoborska kremšnita
Zaslužuje poseban članak – stiže uskoro!
Reference:
Croatian 
English